Prakseologija: znanost o ljudskom djelovanju

Ljudi

Ljudskom srcu uvijek nešto treba,
Zadovoljno nikad posve nije:
Čim željenog cilja se dovreba,
Opet iz njeg sto mu želja klije.
(Petar Preradović, Ljudsko srce)

Da li je moguće društvenim znanostima, posebice ekonomiji, pristupiti na isti način kao prirodnim znanostima (npr. fizici) i da li je moguće statističkim prikupljanjem i obradom empirijskih podataka verificirati ekonomske teorije ili čak iz njih izvesti nove teorije?

Glavna ekonomska struja danas smatra ne samo da je takav pristup moguć, već i jedini opravdan. I zaista, već cijelo stoljeće ekonomskim znanostima vladaju makroekonomski modeli i statističke analize, a vojske analitičara pokušavaju i ove godine predvidjeti postotnu promjenu BDP-a.

No postoji i alternativni pogled na ekonomsku znanost koji tvrdi da ekonomiju nije moguće svesti na kolekciju agregatnih krivulja u čijim se sjecištima nalazi stabilno stanje ekonomije: ekvilibrij. Taj alternativni pogled tvrdi da u ekonomiji zapravo nije moguće stvarno dokazati neku hipotezu.

Uzmimo za primjer slijedeću hipotezu: “Porast minimalne plaće dovodi do porasta stope nezaposlenosti uz uvjet da su drugi uvjeti ostali nepromijenjeni”. Ovakvu tvrdnju nije moguće dokazati u ekonomiji. Mi, naravno, možemo bez ikakvih problema izvršiti prikupljanje empirijskih podataka i obaviti statističku analizu, ali smo jako ograničeni u eksperimentiranju sa razinom minimalne plaće, to nije nešto čime možemo manipulirati apsolutno slobodno. No čak i da to možemo, najveći problem zapravo leži u zadnjem dijelu hipoteze koji kaže da ostali uvjeti moraju biti nepromijenjeni (lat. caeteris paribus). Takvo što ne možemo nikako osigurati zato što je ekonomija dinamična i uvjeti se neprestano mijenjaju.

Sasvim je drugačije, primjerice, u fizici. Slična tvrdnja, prevedena na područje fizike, može biti testirana bez osobitih problema. Tako, na primjer, možemo bez velikih poteškoća provjeriti točnost izračuna dometa za kosi hitac i ponoviti eksperiment koliko puta želimo mijenjajući jedan parametar dok su svi ostali uvjeti nepromijenjeni.

U čemu je ta bitna razlika? Odgovor je jednostavan: fizika je podložna zakonima prirode koji su vrlo predvidivi a ekonomija svjesnom ljudskom djelovanju koje je vrlo nepredvidivo.

Alternativni pogled na ekonomiju njeguje Austrijska škola ekonomije koja smatra da u metodološkom smislu treba krenuti od čovjeka, tj. pojedinca i njegovog utjecaja na svijet. Takav stav temelji se na uvjerenju da u stvarnosti ne djeluju društva, organizacije, grupe ili institucije, već pojedinci unutar njih, a ono što percipiramo kao kolektivno djelovanje zapravo je dinamični rezultat interakcije djelovanja skupa pojedinaca (Rothbard, 1962, 2). Time postavlja ljudsko djelovanje kao ključnu točku istraživanja.

Znanost o ljudskom djelovanju naziva se prakseologija i zapravo nije isključivo vezana uz Austrijsku školu ekonomije, pa čak ni ekonomiju samu po sebi. Prakseologija može biti kategorizirana na slijedeći način (Rothbard, 1951, 945-946):

  • A. Teorija o izoliranom pojedincu (ekonomija Robinsona Crusoa)
  • B. Teorija o razmjeni (katalaksija ili ekonomija tržišta)
    • 1. Robna
    • 2. Sa sredstvom razmjene
      • a. Na neometanom tržištu
      • b. Efekti nasilne intervencije s tržištem
      • c. Efekti nasilnog ukidanja tržišta (socijalizam)
  • C. Teorija rata – nasilno djelovanje
  • D. Teorija igara (npr. Von Neumann i Morgenstern)
  • E. Nepoznato

Primarna područja od interesa za Austrijsku školu ekonomije su kategorije A i B.

Prakseologija definira ljudsko djelovanje kao svrhovito ponašanje i ono isključuje refleksne reakcije na podražaje. Ljudsko djelovanje ispunjava neku svrhu koju drugi ljudi mogu prepoznati kao takvu i interpretirati s razumijevanjem, usmjereno je k postizanju nekog subjektivnog cilja, a želja za postizanjem tog cilja predstavlja čovjekovu motivaciju. Ovo je aksiom od kojeg prakseologija polazi i cijela ekonomija je temeljena na analizi nužnih logičkih implikacija tog koncepta (Rothbard, 1962, 1-2).

Ljudsko je djelovanje je uvijek racionalno, a suprotnost ljudskom djelovanju nije “iracionalno” djelovanje, niti pasivnost (jer ona također predstavlja djelovanje), već upravo refleksno djelovanje (Mises, 1949, 20). Čovjek djeluje u skladu sa svojom motivacijom i saznanjima, pa ako netko drugi nečije ponašanje ocjenjuje kao iracionalno, to je samo zato jer ne posjeduje identičnu motivaciju i saznanja.

Ljudsko djelovanje se odvija u nekoj okolini i zahtijeva određena sredstva i vrijeme, a oni su uvijek ograničeni. Stoga je pri djelovanju nužno ekonomizirati, a to znači da će uvijek prvo biti zadovoljeni ciljevi s najvećim subjektivnim prioritetom (Rothbard, 1962, 3-6). Ovo, opet, znači da postoji ljestvica vrijednosti ciljeva, tj. njihov poredak koji je subjektivan i promjenjiv kroz vrijeme. Preferencijama nije moguće pridodati numeričku ocjenu i reći da je cilj A tri i pol puta poželjniji od cilja B, ali se može reći da cilj A ima veći prioritet od cilja B.

Sve ovo je, naravno, samo mali djelić ove predivne znanstvene discipline koja pruža jedan stvarno drugačiji i, po mom mišljenju, daleko kvalitetniji uvid u pravu prirodu ekonomije od preovladavajućeg pristupa temeljenog na agregatnim krivuljama i ekvilibriju. Nadam se da će ovaj tekst navesti ponekog blogera-namjernika koji s prakseologijom nije upoznat da se za nju zainteresira i time unaprijedi svoje razumijevanje prave prirode problema s kojima se naše društvo svakodnevno susreće.

Literatura:
1. Mises, L., “Human Action”, Ludwig von Mises Institute, Scholar’s Edition, 1998 (1949).
2. Rothbard, M., “Praxeology: Reply to Mr Schuller”, American Economic Review, 1951.
3. Rothbard, M., “Man, Economy, and State: a Treatise on Economic Principles”, Ludwig von Mises Institute, Scholar’s Edition, 2007 (1962).

Oglasi

6 responses to “Prakseologija: znanost o ljudskom djelovanju

  • zg76

    Svaka čast za tekst. Stihovi na početku se predivno uklapaju. Tekst je razumljiv i laiku, dovoljno sažet da drži zainteresovanim do kraja.
    Dobio sam osjećaj da želiš još pisati na ovu temu i ja to svakako preporučujem.
    Svako dobro.

  • libzard

    Hvala ti, drago mi je da ti se svidjelo.

    Da, sigurno ću napisati još pokoji tekst o prakseologiji i austrijskoj školi ekonomije jer to je područje prepuno zanimljivih tema, pogotovo ako ga primjenimo na ovu našu močvarnu svakodnevnicu gdje nam preko medija tobože suprotstavljene interesne skupine svakodnevno nameću iskrivljeno tumačenje događaja.

    Pozdrav.

  • Simun

    Aaaaaaaaa, ovo je hard core 🙂

    Da mi je uzet mjesec dana godišnjeg u nekom samostanu na polarnom krugu, pa u miru i tišini pročitat Ljudsko Djelovanje… čovjek može sanjati, zar ne? Ovako u nedostatku vremena moram se pomoći kraćim člancima… i blogovima.

    • libzard

      Pa, evo dadoh si truda, kanim napisati seriju tekstova i prikazati samu srž austrijske škole.

      Naime, jedna je stvar kad čovjek o ekonomiji promišlja s aspekta svoje ljubavi prema slobodi izbora i tržištu, a sasvim druga kad to promišljanje ima čvrstu teorijsku osnovu koja se može suprotstaviti mainstream keynesijanštini i marksizmu, pa sam eto malo odlučio krenuti i u tom smjeru.

      A ti navrati kad god ‘oćeš… 🙂

  • Jurčić ruši Vladu, a Kapitalac Jurčića | Kapitalac

    […] vladini ekonomski planeri itekako poznaju Jurčićevu teoriju no ono što ne poznaju jest “human action” ili fenomen ljudskog djelovanja koje nikako pa nikako ne ulazi u kalup planske ekonomije i […]

  • Doktor Ljubo i ekonomska demagogija | Neovisni portal

    […] kako vladini ekonomski planeri itekako poznaju Jurčićevu teoriju no ono što ne poznaju jest “human action” ili fenomen ljudskog djelovanja koje nikako pa nikako ne ulazi u kalup planske ekonomije i […]

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: